19 sati otkucava na velikom zidnom satu. To je obično bio znak da su svi kući. Majka priprema večeru, otac preraspoređuje alat u kutiji, djed i nana se pripremaju da gledaju dugo iščekivani drugi dnevnik, a dječica trče kući jer se baš tada prikazuju crtani filmovi na jednom od tri kanala koliko smo ih imali. Prljavi i znojavi bacamo se na kauč u dnevnoj sobi i pojačavamo program. Danas je jedan od onih dana kada će nakon dva crtana filma za redom, televizijski realizatori ugurati još jedan kraći u program prije početka dnevnika, što je bio izvor neograničene radosti. Pola osam, ozbiljne teme su na redu i dnevnik se gleda sa punom pažnjom u porodičnom okruženju. Program od 20 sati je i dalje u porodičnom duhu. Prvo epizoda domaće humoristične serije, pa neki klasik poput Malkoma u sredini ili slično, a zatim turska drama sa puno emocija da zaokruži porodično druženje prije odlaska na spavanac. Bilo je to vrijeme, kada su svi zajedno, u isto vrijeme, gledali ono što se nudi na programu.
Danas, situacija je posve drugačija. Nekada se sporije živjelo i prihvatalo ono što je programska šema nudila iz dana u dan, dok je sa streaming servisima takav način konzumacije sadržaja danas gotovo nezamisliv. Ranije se za propuštenu epizodu omiljene serije morala hvatiti repriza koja se emitirala narednog jutra, dok danas postoji opciju da se pogleda jedna, ista epizoda neograničen broj puta. Gledanje, premotavanje, pauziranje i biranje onoga što je privlačno, danas je dostupno uz samo jedan klik, a svaki streaming servis nudi ogroman katalog raznolikog sadržaja. Paradoksalno, što je izbor veći to je teže donijeti odluku pa tako često više provedemo vremena birajući nego gledajući sadržaj.
Na mladima kablovska ne o(p)staje?
Kako su se generacije mijenjale tako su i navike konzumenata postale drugačije, a tržište nam je plasiralo nova pravila u programskom svijetu. Kablovski operateri koji su nekada bili jedini izvor informacija i zabave danas su suočeni sa sve većom konkurencijom. Streaming servisi su tiho postali dominantni igrači, jer su za razliku od klasičnih kablovskih operatera pored sadržaja, svojim korisnicima omogućili interaktivnije iskustvo, puno fleksibilnosti i personalizacije.
Ranije je gledatelj morao da pasivno konzumira sadržaj koji mu program nameće, a danas je situacija u potpunosti obrnuta. Sve veća popularnost streaming servisa među mlađim generacijama (Milenijalci i Gen Z) smanjila je interes za posjedovanjem kablovske televizije. Dok smo prije morali hvatiti prime time vikendom da pogledamo film ili seriju, danas to možemo napraviti odmah uz punu kontrolom, bez reklama i ograničenosti na jedan film ili jednu epizodu serije.
Promjene u konzumiranju sadržaja zapazio je i profesor žurnalistike i medija Steven Miller sa Univerziteta Rutgers koji u razgovoru za portal Yahoo Tech navodi kako generacijska podjela postaje presudan faktor za održavanje kablovske televizije u životu.
”Mladi danas sve češće odbacuju kablovsku televiziju zbog prevelike cijene usluga i ograničenog izbora sadržaja. Umjesto toga okreću se jeftinijim streaming platformama koje nude fleksibilinije, personalizovano iskustvo gledanja onoga što žele bilo kada bilo gdje, bez ugovorne obaveze.” ističe Profesor Miller.
Profesor Miller još dodaje da bi smjena generacija mogla imati ozbiljne posljedice po opstanak kablovske televizije:
“Imam 150 studenata u razredu i kada ih pitam koliko njih ima kablovsku niko ne podiže ruku. To je skupina ljudi od 18 do 34 godine kod kojih ta navika gotovo više i da ne postoji. Ako se ovako nastavi kablovska televizija jednostavno više neće moći preživjeti.”, zaključio je Miller.
Binge revolucija ubija programsku shemu
Nekada jedna epizoda sedmično bila je standard kojem se nismo mogli oduprijeti, dok je danas prošlost. Iako je ta praksa i danas prisutna na određenim streaming platformama poput HBO MAX servisa, navike konzumenata su usmjerene na bindžanje. Gotovo je nezamislivo da se danas tokom tmurne kišovite nedjelje pogleda samo jedna epizoda serije koju se iščekuje mjesecima ili godinama.
Bindžanje cijele sezone za jedan dan, danas je postalo novo normalno sa pojavom streaming servisa i postalo sinonim za unikatno gledateljsko iskustvo. Na neki način konzumenti kinematografije dobili su priliku da posluže dogoiščekivanu osvetu televizijskim programima koji su u prošlosti na kašičicu plasirali sadržaj, epizodu po epizodu i tako mjesecima.
Klasična programska shema je pojavom bindžanja gurnuta u drugi plan. Termini poput prime time-a i tempirani reklamni blokovi prilagođeni potrebama oglašivača izgubili su na značaju kao ranije.
Gledatelji su sami počeli da oblikuju svoj raspored, a vrhunac televizijskog programa danas je usmjeren na informativni odnosno dnevnik, i na velike sportske događaje koji jedini još uvijek uspijevaju da privuku masovnu publiku u tačno određenim terminima. Na taj način kablovski operateri pronalaze svoje mjesto na tržištu, barem još uvijek.
Šta nedostaje streaming servisima da u potpunosti zamijene kablovske operatere?
Iako streaming servisi dominiraju sa filmskim i serijskim sadržajem o kojem televizija može samo da sanja, jedna stvar ih ipak udaljava da budu u potpunosti konkurentni, rame uz rame sa televizijom u svakom aspektu. To su informativni, sportski sadržaji i zabavni sadržaji uživo poput rijalitija, muzičkih emisija i slično.
Kako streaming servisi pokušavaju ići u korak sa svakom konkurencijom tako je fokus stavljen i na sadržaje koji bi trebali privući još masovniju publiku. Na primjer HBO MAX streaming servis je ovu ideju shvatio dosta ozbiljno pa su u svoje pakete uvrstili emitovanje sportskog programa ”eurosport”. Također je dostupan informativni CNN program na globalnoj razini.
Netflix, sa druge strane praktikuje strategiju emitovanja specijalnih uživo sadržaja poput na primjer boks događaja, teniskih mečeva, utakmica američkog nogometa u ograničenim izdanjima. Također su od početka 2025. godine potpisali ugovor sa WWE organizacijom što im daje za pravo da emituju uživo sve WWE evente. Iako Netflix ima u planu unaprijediti dostupnost sportskih događaja, za razliku od MAX-a, fokus je stavljen na emitovanje zasebnih događaja uživo, umjesto ubacivanja određenih programa u ponudu.
Drugi servisi poput Amazon Prime-a, Apple TV-a u okviru svojih paketa posjeduju specijalizirane sezonske propusnice za emitovanje ligaške utakmice poput košarkaških i bejzbol utakmica preko samog servisa, međutim, dostupnost ovog sadržaja vezana je uglavnom za američko tržište, što izostavlja globalnu pokrivenost kao što je to slučaj sa MAX-om i Netflix-om.
Također, važno je napomenuti da su streaming servisi u prošlosti imali neuspješne pokušaje u sustizanju konkurencije, poput Netflixa koji je u oktobru 2024. godine zatvorio gejming studio, a koji je trebao biti odgovor na konkurenciju u svijetu video igara, što pokazuje koliko je teško razviti dominaciju u novim sektorima.
Ko ima kontrolu nad daljinskim upravljačem danas?
Prema statističkim izvještajima o gledanosti sa stranice Neilsen.com u Martu 2025. godine 43.8% američkog stanovništvo je televizor koristilo za streaming platforme. 24% za kablovsku televiziju, dok je 20.5% stanovništva televizor koristilo za gledanje tradicionalnih kanala koji se besplatno emitiraju zemaljski putem, odnosno uz pomoć antene poput riblje kosti i slično.
Uzimajući sve u obzir, uprkos činjenici što streaming servisi dobrim dijelom dominiraju kao prvi izbor za upotrebu televizora, ako zbrojimo procente korisnika kablovske i emitovanja putem antene možemo zaključiti da gledanje televizijskih programa i dalje ostaje primiran način za koji se televizor koristi.
Posjedovanje daljinskog upravljača danas može poslužiti kao metafora za kontrolu. U vremenu kada su gledaoci postali urednici programa, televizor nije više samo uređaj za gledanje televizijskih kanala, već multifunkcionalna platforma na kojoj gledaoci personaliziraju svijet medija prema svojim potrebama. Dok su ranije konzumenti bili prinuđeni da se prilagode programskim šemama, danas se televizijski kanali i streaming servisi utrkuju da se adaptiraju prema potrebama i navikama svojih korisnika.