Tokom političkog skupa u Michigenu 2. Aprila 2022. godine Donald Trump je kritikovao tadašnjeg predsjednika Joe Bidena zbog između ostalog visokih cijena goriva, navodeći kako je jedini način da se uspostavi stabilnost ekonomije, vraćanje na pro-američku energetsku politiku Donalda Trumpa. Svoju uvjerljivu retoriku Donald Trump prenio je i na 2024. godinu tokom kandidature za predsjednika amerike gdje je pristalicama obećao niže cijene i brz završetak rata u Ukrajini.
Danas 4½ godine kasnije nijedno od ova dva obećanja nije ispunjeno. Pomenuta energetska politika nije riješila od ranije postojeće probleme. Cijena nafte na tržištu i dalje prelazi 100 dolara po barelu, rat Rusije i Ukrajine još uvijek traje, a umirivanje cijena energenata Trump traži tamo gdje stvari dodatno komplikuju pokušaj uspostavljanja primirja Ukrajine i Rusije – u ukidanju sankcija na uvoz ruskog dizela.
Dok energetski eksperti navode sukob Amerike i Izraela sa Iranom kao glavni razlog visokih cijena nafte, Trump je najavio da će se sa ovim pitanje pozabaviti nakon međuizbora u novembru, a rješenje za visoke cijene nafte – naročito dizela potražuje u alternativama. Prethodne sedmice američki predsjednik Donald Trump odobrio je privremeno suspendovanje zabrane uvoza ruskog dizela, što je u direktnoj koliziji sa višegodišnjim naporima i sankcijama koje su služile za onesposobljavanje ruske ekonomije i iscrpljivanje vojne volje i nadmoći.
Ovaj potez predstavlja kraj unilateralne koalicije u kojoj je mišljenje Evrope kao američkih saveznika zanemareno, a Ukrajina stavljena u poziciju egzistencijalne dileme. Tako je Amerika godine političke izolacije i sankcija prema Rusiji stavila u stranu, zarad pokušaja uspostavljanja stabilnijeg energetskog stanja.
Trump nije precizirao kako će završiti rat u Ukrajini
Glavni saveznici Ukrajine u ratu protiv Rusije – Amerika, danas prvenstveno zbog odluka Donald Trumpa sve više pokazuju distancu prema Ukrajini, a svemu prethodi ne tako idealan odnos Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog. Još od 2025. godine i sukoba u Ovalnom uredu Bijele kuće Trump i Zelenski sugerisali su da je njihov odnos kompleksniji nego što se to očekivalo, ali je do sada predsjednik Ukrajine uspijevao da se dodvori amerikancima i zadrži izuzetno neophodnu podršku.
Zvaničnici Ukrajine dodatno su produbili frustracije u odnosu sa Trumpom kada je u septembru izvršen zračni napad na rusku rafineriju nafte. Trump je tada na Truth društvenoj mreži direktno okrivio Ukrajinu za visoke cijene goriva, navodeći da rat sa Iranom više nije glavni problem visokih cijena, a predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog nazvao je čovjekom koji nije dobar za poslovanje sa Amerikom, te je narodu Ukrajine sugerisao promjenu predsjednika.
Cijeli niz događaja obilježen je sa još uvijek neobjašnjivo umanjenom učinkovitosti satelitske internet mreže za vojne svrhe – starshield, koja je pod potpunom kontrolom vlade Sjedinjenih Američkih Država prema navodima Elona Muska vlasnika Starlink mreže.
Starshield je do sada bio produžena ruka odbrane ukrajinske vojske u presretanju zračnih napada Rusije. O samoj važnosti sistema govori i podatak da je tokom ruskih napada 13. oktobra ove godine u trenutku kada je došlo do umanjene učinkovitosti navedenog sistema, ukrajinska protuzračna odbrana uspjela presresti samo 4 od 39 balističkih projektila Rusije.
Ko je odgovoran za umanjivanje performansi starshielda još uvijek nije razjašnjeno. Američki zvaničnici, Pentagon i predsjednik Trump iznijeli su niz kontradiktornih izjava prebacivajući odgovornost sa sebe uz uskraćivanje konkretnih informacija medijima, što ukazuje da se radi o još jednom od praktičnih načina Amerike da izrazi nezadovoljstvo u odnosima sa Ukrajinom.
Treba napomenuti da Trump nije precizirao na koji način će završiti rat u Ukrajini kada je to kazao u političkom govoru. Ukoliko je mislio okončati rat tako što će se malo po malo distancirati od Ukrajine i pružanja kako vojne tako i ekonomske pomoći, onda je na dobrom putu da ih pod nepovoljnim uvjetima u skorijoj budućnosti natjera da sjednu za pregovarački stol.
Evropa u limbu razapeta između podrške Ukrajini i kritike Vašingtona
Zvaničnici Evropske unije i Britanije negodovali su na odluku Donalda Trumpa o ukidanju sankcija na uvoz ruskog dizela koje je presdjednik Ukrajine Zelenski nazvao poklonom koji će omogućiti Rusiji da obnovi finansijske pukotine i nastavi rat sa Ukrajinom. Ipak, nisu otvoreno kritizirali Trumpovu odluku, dok su s druge strane iskazali podršku Ukrajini kroz diplomatsku poruke.
Glasnogovrnik Njemačkog kancelara Frendriha Merca istakao je da Njemačka radi sa evropskim partnerima na novim sankcijama Rusiji.
”Amerika je naš najveći saveznik, ali naša poruka je jasna. Ako želimo završiti ovaj rat, onda je jedini način da nastavimo vršiti pritisak na Rusiju.” kazala je Kaja Kallas, Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
No, pored straha da ne izazovu ljutnju Trumpa kritiziranjem njegove odluke, razlog zbog kojeg Evropska unija drži kočnicu prvenstveno je prisutan zbog toga što, paradoksalno Evropa još uvijek uvozi i ovisi o ruskim energentima.
Iako se ruski energenti ne uvoze direktno preko Rusije nego indirektno preko trećih zemalja, američki predsjednik Donald Trump odgovorio je na reakcije evropskih zvaničnika ističući da je Evropska unija platila Rusiji više od 220 milijardi eura za naftu i plin od početka rusko-ukrajinskog rata u 2022. godini.
Prema podacima Evropska unija je od 24. februara 2022. godine izdvojila više od 238 milijardi eura za uvoz ruskih energenata, od čega je 51% sredstava utrošeno na ruski plin, a 46% na naftu, dok je preostalih 3% potrošeno na ugalj.
No, važno je naglasiti da je veliki dio uvoza ruskih energenata od Evropske unije bio vezan za prvu godinu rata između Rusije i Ukrajine, pa je tako sa okvirno 700 miliona eura uvoza za jedan dan (koliko je iznosio rekordan uvoz), danas svedeno na oko 50 miliona eura po danu. Ovaj podatak umanjuje sumnju u hipokriziju Evropske unije, i konstatuje da je 4½ godine kasnije ovisnost Evrope o ruskim energentima i dalje značajna.
Manje cijene goriva još uvijek su opsesija, ali za sada nedokučiva materija za Trumpa
Kako još uvijek nema konkretnog pristupa u rješavanju sukoba sa Iranom, i deblokade Hormuškog moreuza, fokusiranje na ukidanje ruskih sankcija na uvoz dizela sa ciljem umanjivanja energetskog pritiska predstavlja novu realnost za politiku Donalda Trumpa.
Obaranje cijena nafte, naročito cijene dizela spada u glavne prioritete pred nadolazeće međuizbore što je posebno važno za Savezne države koje su ranije pružale podršku republikancima poput Nebraske, Iowe, i Kansasa – područja koja zahtijevaju veću količinu dizel goriva zbog agrokulture.
Sama najava ukidanja sankcija na uvoz ruskog dizela nije napravila razliku na pumpama u Americi, kao ni na globalnom tržištu nisu pale. Na dan 19.10.2026. godine prema podacima prosječna cijena dizela u Americi iznosi 6.32 dolara po galonu dizela (1 galon = 3.8 litara).
Dok cijena za sirovu naftu na globalnom tržištu iznosi nešto više od 108 dolara po barelu.
Prema najavama Trumpa, Rusija će isporučivati kroz nekoliko mjeseci više od 1 milion metričkih tona dizel goriva mjesečno (cca 3,75 miliona barela mjesečno), a procjenjuje se da će do aprila 2027. godine (mjesec do kojeg su sankcije ukinute) Rusija profitirati više od 4 milijarde američkih dolara.
Analitičari tvrde da uvoz ruskog dizela neće imati značajan uticaj na cijene goriva, jer je količina koju Rusija može trenutno isporučiti zanemarujuća u odnosu na potrebe tržišta, a uz sve to je još uvijek prisutna neizvjesnost zbog blokade Hormuškog moreuza.
Kako se međuizbori bliže, a cijene goriva ostaju manje-više iste upitno je da li će za Trumpa i njegovu politiku ovakav potez imati pozitivnu reakciju. Sa energetskim pritiskom koji još uvijek traje teško je kazati da li će Trump od ovog političkog gambita profitirati, i riješiti visoke cijene goriva kako je najavio ranije.
Senator Thom Tillis predstavnik Republikanaca u Saveznoj državi Sjeverna Karolina nazvao je ovu odluku neodgovornom, čime je pokazao da individualni potezi Donalda Trumpa nisu odobreni jednoglasno unutar same političke stranke.
”Ako predsjednik želi sniziti cijene energenata to može uraditi tako što će se pozabaviti rješavanjem rata sa Iranom, a ne tako što će praviti dogovore sa Vladimir Putinom.” naveo je Thom Tillis u objavi na društvenoj mreži Facebook.
Da li je Trump učinio energetsku krizu većom, a geopolitičke odnose kompleksnijim?
Kada se napravi osvrt na globalnu situaciju kakva je bila prije prije 4 godine, postavlja se pitanje da li je dolaskom Trumpa na mjesto Američkog predsjednika globalna energetska kriza doživjela veći krah, a stanje sa ratovima se dodatno rasplamsalo.
Rat sa Iranom Trump vidi kao nužan, te navodi da amerikanci plaćaju neophodnu cijenu kako bi se osigurali da Iran nikad više ne posjeduje nuklearno oružje. Paralelno s tim, Rusija sa kojom Amerika gradi nova ekonomska partnerstva posjeduje najveći arsenal nuklearnog oružja za koje je u nekoliko navrata Putin sugerisao da bi se moglo koristiti, ali to Trumpu očigledno nije prijetnja.
Ko je stvarna prijetnja – Iran ili Rusija teško je zaključiti ako se situacija posmatra kroz kontradiktornosti Trumpovih izjava.
Okončanje rata sa Iranom bez ostvarenog cilja za Trumpa bi predstvljalo politički neuspjeh i udar na ego i hegemoniju Amerike, pa tako ublaživanje energetskog pritiska na taj način ne bi bila pobjeda o kojoj je Trump tako ovisan.
S druge strane ukidanje sankcija Rusiji je prema Trumpu proces pregovaranja oko postizanja mira između Ukrajine i Rusije, te da ne želi poduzimati ništa glupo što bi otjeralo Rusiju od pregovaračkog stola. Postizanje mira na ovakav način za Trumpa bila bi svojevrsna pobjeda jer bi time još jednom doveo u fokus svoj status samoprozvanog mirotvorca.
No, pitanje je da li će Ukrajina uspjeti opstati pod ovakvim uvjetima ili će jednostvano biti prisiljena protiv svoje volje da pregovara oko postizanja mira.
”Zelenskog nije briga, i sa svim novcem koji mu Evropa daje on ne želi završiti rat, i vjerovatno nikad neće.” naveo je Trump u objavi na društvenoj mreži Truth.
Dok Ukrajina još uvijek pokušava osvijestiti Trumpa o važnosti da Amerika bude na njihovoj strani, u šta po prvi put od početka 2022. godine nisu sigurni.
”Ako Amerika stane na stranu Rusije nećemo moći prevladati, nećemo moći opstati. Ako doista, Amerika podrži Putina, to će biti historijska greška i velika tragedija.” kazao je predsjednik ukrajine Volodimir Zelenski u intervju za NBC.