Na prijedlog da kladionice budu obuhvaćene zakonom o neradnoj nedjelji, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dala je mišljenje da je diskriminirajući.
Zahtjev je uputio zastupnik u Zastupničkog domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Denis Gratz, a Vlada je isti obrazložila kao opravdan, međutim, naveli su da bi u poređenju s automatima i kazinima to bila diskriminirajuća odluka prema kladionicama.
Zanimljivo kako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nije objektivno sagledala činjenicu da je odluka da trgovci nemaju pravo na rad nedjeljom jednako diskriminirajuća i po same trgovce prije svega zbog benzinskih pumpi.
Naime na velikom broju benzinskih pumpi u Federaciji Bosne i Hercegovine šopovi su u potpunosti opskrbljeni osnovnim životnim namirnicama. Nije to više mjesto gdje ste ranije mogli pronaći namirnice poput čipsa, bombona, sokova, cigareta i tako dalje, već sada možete kupiti mnoge prehrambene artikle poput hljeba, konzerviranih mesnih prerađenvina poput ribe, pašteta i slično. Tu su još također i mliječni proizvodi poput jogurta, pa zatim sredstva za higijenu i čišćenje poput ubrusa, toalet papira, gelova za tuširanje, uložaka i tako dalje.
Ponuda varira od benzinske do benzinske, a zakon kojim trgovci nemaju pravo na rad nedjeljom daje vjetar u leđa vlasnicima benzinskih pumpi da svoju ponudu u šopovima svakog dana dodatno proširuju prema potrebama potrošača.
Većina pomenutih proizvoda se kupuje u marketima i manjim trgovinama pod redovnim okolnostima, pa tako je sasvim jasno da su trgovci sa ovakvim pristupom diskriminirani, barem sve dok ne bude u primjeni zakon koji će benzinskim pumpama zabraniti prodavati osnovne namirnice.
ZAŠTO KLADIONICE NISU PROBLEM I ŠTA JE SA PRAVIMA RADNIKA?
Prema podacima porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine građani u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2024. godini uplatili su više od 1,6 milijardi KM u kladionicima što je u prosjeku 4,38 miliona tokom svakog dana.
Ovaj podatak jasno ukazuje da je interes Vlade FBiH da održi stabilne prihode koje dobijaju od uplata poreza i naknada od kladionica prioritet. Međutim, ako su trgovine zatvorene kako bi radnici imali što bolja prava na radnom mjestu, kako to da radnici u kladionicama nemaju ista prava?
Po zakonu je određeno da kladionice mogu raditi svakog dana od 7 do 23 sata, bez izuzetaka tokom najavljenih neradnih dana poput praznika i slično. Što znači da kladionicama imaju pravo raditi tokom 365 dana u jednoj godini.
Ako se uvođenjem neradne nedjelje stavio naglasan na stvaranje humanijeg odnosa za rad i prava radnika zašto se pravi izuzetak sa radnicima u kladionicima?
DVOSTRUKI STANDARDI ZA JEDNAKE RADNIKE?
Zakon o neradnoj nedjelji je trebao donijeti jednaka prava za sve radnike u Federaciji Bosne i Hercegovine. Primjena istog dokazuje suprotno. Dok jedni ostvaruju prava drugi su izuzeti od toga,čak i tokom praznika.
Istovremeno, dok jedni poslodavci nemaju pravo na rad nedjeljom, drugi koji prodaju slične proizvode mogu biti otvoreni svakog dana u sedmici. Ako je diskriminacija glavni argument za izuzeće kladionica iz zakona, zašto se taj zakon ravnopravno ne primjenjuje na sve trgovce? Paradoksalno je da ovom odlukom Vlada FBiH diskriminira diskriminaciju.
Da li ovakav zakon spontano ili namjerno uništava male trgovce kojima je profit svakog dana u sedmici bitan kako bi opstali na tržištu? Da li je prioritet profit ispred prava radnika?
U državi koja selektivnom primjenom zakona štiti porok, a ne prava radnika i poduzetnika, zakon postaje sredstvo prihoda, a jednakost stvar percepcije.